Psihologija koronarne srčane bolesti

Iva Žegura

Zdravlje je naše najveće blago. Zdrav i zadovoljan pojedinac najbolje može doprinijeti svojoj socijalnoj sredini na koju je usmjeren i društvu u cjelini. Dvije su osnovne brige svakog pojedinca: 1. kako ostati zdrav te 2. kako se izliječiti. Kroz povijest čovječanstva nailazimo na različita shvaćanja uzroka bolesti te načine liječenja i modele pružanja pomoći oboljelima od neke tjelesne ili psihičke bolesti. Najveći napredak u integraciji medicine i psihologije počinje razvojem psihosomatske medicine u prvim desetljećima prošloga stoljeća. Kasnije se u sedamdesetim godinama 20. st. pojavljuju dva nova područja: a) bihevioralna medicina i b) zdravstvena psihologija, kako bi se pristupilo egzaktnijem i efikasnijem proučavanju uloge psihološke komponente u bolesti.

Koronarna srčana bolest primarni je uzrok morbiditeta i mortaliteta naše civilizacije te se u razvijenim zemljama smatra direktnim ili indirektnim uzrokom četvrtine svih smrti.

Koronarna srčana bolest (KSB) poznata je pod nekoliko naziva; "stenozna koronarna skleroza", "ishemična bolest srca", "degenerativna koronarna bolest" i "koronarna insuficijencija".

Posebne karakteristike osoba i specifičan način života koji neovisno jedno o drugome mogu dovesti do razvoja bolesti, kao i faktori koji proizlaze iz bioloških i okolnih uvjeta nazivaju se faktori rizika. Spomenut ćemo neke od najvažnijih.

Većina ljudi iz rizične skupine nema dominantan faktor rizika, već kod njih koegzistira nekoliko faktora rizika koji pojedinačno ne mogu uzrokovati bolest. Međutim, u kombinaciji ovi faktori mogu dovesti pojedinca u stanje rizika za obolijevanje od koronarne srčane bolesti. Kao rezultat ove situacije, mnogi ljudi pod rizikom ne traže medicinsku pomoć i tek nakon što prebole akutni infarkt miokarda postanu svjesni (kao i njihovi liječnici) povijesti bolesti koju dugo nisu prepoznali.

S obzirom na navedeno, edukacija je najvažniji čimbenik u smanjenju pojavljivanja rizičnih faktora kod pacijenata.

Iz sadržaja: Uvod; Određenje biopsihosocijalnog modela bolesti unutar zdravstvene psihologije; Kardiovaskularne bolesti; Faktori rizika za nastanak i razvoj koronarne srčane bolesti; Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika; Rezultati; Depresivnost; Anksioznost kao stanje; Anksioznost kao crta ličnosti; Povezanost vremena proteklog od infarkta i stupnja socijalne podrške s psihološkim varijablama; Rasprava; Depresivnost, anksioznost kliničke i komparabilne skupine s obzirom na percipiranu socijalnu podršku, dob i spol sudionika; Promjene u izraženosti simptoma anksioznosti i depresivnosti s obzirom na vrijeme proteklo od infarkta miokarda te stupanj percipirane socijalne podrške.



Pregledajte dijelove knjige on-line (PDF format):
Sadržaj     Poglavlje


Godina:2010 Izdanje:1.
ISBN:978-953-191-396-6 Format:16,5 x 24 cm
Uvez:Meki uvez Broj stranica:100


Redovna cijena: 105,00

Akcijska cijena: 50,40

Vaša ušteda: 54,60



Dodaj u košaricu



NAPOMENA: U cijenu je uračunat PDV.
Stopa PDV-a na knjige iznosi 5%.

Košarica 
- 
Korisnički račun 
mailing lista
Redovito primajte naše obavijesti

Saznajte više