Misli dobro, osjećaj se dobro | Naklada Slap

Misli dobro, osjećaj se dobro

Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima

Paul Stallard


  • Format: 20 x 26
  • Uvez: Tvrdi uvez
  • Opseg: 192 str.
  • ISBN: 978-953-191-384-3

  • Redovna cijena: 231,00 kn
  • Web cijena/osobna kupnja: 207,90 kn


Kako mogu pomoći svom djetetu?
Svome djetetu možete pomoći tako da mu pružite PODRŠKU.

P — Pokažite djetetu kako da bude uspješno
Djeca uče promatranjem drugih, naročito svojih roditelja. Budite pozitivan model svome djetetu i pokažite mu kako pristupiti i uspješno se suočavati s teškim situacijama umjesto da ih izbjegava.

O — Ono ima problem i treba vašu pomoć – shvatite to.
Suočavanje s brigama i problemima je težak posao i djeca ponekad ne znaju što bi učinila ili usvoje loše načine suočavanja s problemima. Iako vama i drugima ponašanje vašega djeteta može biti teško podnijeti, važno je zapamtiti da se ono ne ponaša tako zato što je teško ili zločesto.

D — Dovoljno strpljenja u pristupu
Za promjenu treba vremena, zato nemojte očekivati promjene istoga trenutka. Budite strpljivi, nagradite uspjeh i zapamtite da su privremeni zastoji česti. Potičite dijete da nastavi pokušavati i da ne odustaje – uspjet će mu!

R — Radite na tome da pokuša
Djeca ostanu zatočena u starim načinima razmišljanja i ponašanja pa će im trebati da ih podsjetite da koriste svoje nove vještine. Nadalje, neki im dijelovi programa mogu biti prilično teški. Jako je važno poticati ih da vježbaju i podsjećati ih da koriste novostečene vještine.

Š — Što ono čini? Promotrite.
Vaše se dijete možda ulovilo u negativnu zamku pa mu je teško vidjeti pozitivne stvari i uspjehe koji mu se događaju. Promatrajte što vaše dijete čini i pomognite mu da pronađe stvari koje su krenule nabolje. Pomaganje djetetu da uvidi svoje uspjehe učinit će da se dobro osjeća, pokazati mu da napreduje i dati mu više samopouzdanja da pokuša ponovo.

K — Kada uloži trud, nagradite ga i pohvalite
Pružite svome djetetu pažnju kada vježba ili koristi nove vještine. Djeca se često više trude kad znaju da vas zanima što čine i da ćete ih pohvaliti. Možete koristiti i male nagrade kao što je dopuštanje da duže ostane budno, dodatno vrijeme za kompjutorom, gledanje filmova ili pozivanje prijatelja da prenoći. Nagrade vas ne moraju stajati novca. Dogovorite se s djetetom što bi mogla biti posebna nagrada.

A — Ako je dijete voljno, razgovarajte o tome što ono čini.
Razgovor s djetetom može mu pomoći da osjeti podršku i da osjeti da je shvaćeno. Kada mu pokažete da vas zanima što govori, to pomaže njegovu samopoštovanju. Razgovor o svakoj seansi nudi način ponavljanja glavnih točaka o kojima je učilo i naglašavanja glavnih poruka. Ipak, trebali biste izbjegavati gnjaviti svoje dijete pitanjima nakon svake seanse – ima trenutaka kada ono o tome ne želi pričati.

Kognitivno-bihevioralna terapija djece jest popularni oblik psihoterapije koji se danas koristi za cijeli niz problema s mentalnim zdravljem kod djece i mladeži. Empirijska je osnova kognitivno-bihevioralne terapije djece dokazana kroz brojne randomizirane kontrolirane pokuse, koji su rezultirali većim uvjerenjem kliničara da je kognitivno-bihevioralna terapija najbolja terapija za mnoge poremećaje.

Rezultati randomiziranih kontroliranih pokusa općenito su pozitivni te pokazuju kako kognitivno-bihevioralna terapija daje značajne post-terapijske i kratkotrajne rezultate u usporedbi s kontrolnom grupom koja čeka na terapiju i kontrolnom grupom koja prima terapiju bez aktivnih elemenata.

Ipak, dugotrajnije dobiti ili superiornost kognitivno- bihevioralne terapije usmjerene na djecu nad drugim aktivnim intervencijama dobila je usporedno manje pažnje te još nije dosljedno pokazana. Isto tako, temeljne značajke koje razlikuju kognitivno-bihevioralnu od bihevioralne terapije još nisu definirane; u intervencijama se opseg i posebni fokus na kognitivnu domenu i pretpostavljene disfunkcionalne kognitivne procese u intervencijama značajno mijenja; malo se zna o efektivnim komponentama terapije ili o njihovu redoslijedu; optimalni način uključivanja roditelja u kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na dijete, kao i njihova konkretna uloga, nejasni su. Ipak, interes za kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na dijete nastavlja rasti unatoč ovim ograničenjima, a rezultat toga je da je čitav niz materijala i strukturiranih radnih priručnika postao dostupan kako bi kliničarima pomogao u provođenju kognitivno-bihevioralne terapije s djecom.

Iz sadržaja: Pregled; Uključivanje i spremnost na promjenu; Formulacije; Sokratovski proces i induktivno zaključivanje; Sudjelovanje roditelja u kognitivno-bihevioralnoj terapiji usmjerenoj na dijete; Proces kognitivno-bihevioralne terapije usmjerene na dijete; Prilagođavanje kognitivno-bihevioralne terapije djeci; Temeljne komponente programa kognitivno- bihevioralne terapije za internalizirane probleme

Radni materijali:
01 Četverodijelna negativna zamka.pdf
02 Dijagram odgovornosti.pdf
03 Držanje zabrinutosti i navika pod kontrolom.pdf
04 Kada osjećam ljutnju.pdf
05 Kada osjećam tugu.pdf
06 Kada osjećam zabrinutost.pdf
07 Lanac događaja.pdf
08 Negativna zamka.pdf
09 Obrazac formulacije nastanka problema.pdf
10 Oduprijeti se depresiji.pdf
11 Podijeliti misli.pdf
12 Prevladati tjeskobu.pdf
13 Suočiti se s traumom.pdf
14 Što bi roditelji trebali znati.pdf
15 Što je KBT.pdf
16 Upitnik praćenja misli.pdf
17 Vaga promjene.pdf