U adolescenciji se javlja potreba za oslobađanjem od ovisnosti
o roditeljima, a istodobno i pokušaj održavanja veze s njima jer
se adolescenti roditeljima obraćaju u potrazi za utjehom i
potporom. Istraživanja bilježe sve veću ovisnost mladih o
njihovim obiteljima. Međusobno poštovanje, komunikacija i
boravak u obiteljskom okružju elementi su zdravog odrastanja
kojima djeca sve više teže. Utvrđeno je kako obiteljski odnosi
obilježeni potporom i suživotom kao rezultat imaju dobru
psihosocijalnu prilagodbu adolescenta: pozitivne odnose u
parovima, bolji uspjeh u obrazovanju, veću autonomnost i
samopoštovanje. S druge strane, komunikacijska
kompetentnost, koja podrazumijeva mogućnost slobodnog
izražavanja misli i osjećaja, postaje element zaštite u
suočavanju sa stresom i frustracijama.
Ličnost adolescenta nastaje pod utjecajem odgojne sredine,
nasljednih osobina i vlastitih subjektivnih iskustava, stoga loš
utjecaj imaju poremećeni odnosi u obitelji, slaba komunikacija
među njezinim članovima, te odnosi bez ljubavi i topline. U
obiteljima gdje se slobodno iznose osjećaji i uvažavaju različita
mišljenja, smanjena je mogućnost nastajanja stresa i stanja
frustracije kod adolescenata. Stoga je uz razumijevanje, ljubav i
podršku neophodan dosljedan roditeljski nadzor i uključenost u
svakodnevne aktivnosti.